Ban Jelačić u zračnoj luci

Putnici koji prolaze kroz Međunarodnu zračnu luku Franjo Tuđman od veljače prošle godine mogu kratiti vrijeme razgledavanjem Muzejske zone, pokrenute kako bi Hrvatski povijesni muzej mogao izlagati svoje zbirke za vrijeme poslijepotresne obnove. Izložba naslova Zvijezde hrvatske povijesti: Nebo im je granica. Upoznajmo ih! donosi 24 istaknuta imena hrvatske znanosti, umjetnosti, sporta i politike, a od ovog je srpnja bogatija za svoju 25. „zvijezdu“. Tako postav, uz nobelovca Lavoslava Ružičku, izumitelja Eduarda Slavoljuba Penkalu, začetnika daktiloskopije Ivana Vučetića, suutemeljitelja Svjetske zdravstvene organizacije Andriju Štampara, kipara Ivana Meštrovića, sportaša Dražena Petrovića i prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana, odsad sadrži eksponat koji na određeni način sintetizira sve prethodno nabrojane velikane, a to je hrvatska zastava.

Oživljeni ban Jelačić

Trobojnica prvi put zavijorila u crkvi sv. Katarine

Njezina povijest u današnjem prepoznatljivom trobojnom obliku započela je sredinom 19. stoljeća, točnije burne 1848. godine, kada je službeno uvedena pod vodstvom bana Josipa Jelačića. Prilikom svečanog ustoličenja na Trgu sv. Katarine u Zagrebu Jelačić je primio zastavu koja je tada prvi put u povijesti postala trobojnica te je uskoro počela simbolizirati (tada makar formalno) ujedinjenje hrvatskih zemalja. Trobojnica je tijekom stoljećâ prolazila kroz brojne dinastičke, političke i ideološke mijene, no njezine su temeljne boje i povijesni grb ostali ključni elementi hrvatskog nacionalnog identiteta. Upravo stoga, iz edukativne će perspektive na drugom katu putničkog terminala svim putnicima i posjetiteljima pružati neposredan susret s baštinom, što je inicijativa nadahnuta prvim spomendanom hrvatske zastave koji se od ove godine obilježava 5. lipnja, upravo na datum Jelačićeva ustoličenja.

Svečanost predstavljanja 25. „zvijezde“, koja progovara o „nečemu što svi razumijemo, bez obzira na to odakle dolazimo – osjećaju doma“, uveličali su uvaženi gosti poput izaslanice ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek i ravnateljice Uprave za arhive, knjižnice i muzeje Anuške Deranja Crnokić te ravnateljice Hrvatskog povijesnog muzeja Matee Brstilo Rešetar. Putničkim terminalom svake godine prolaze milijuni putnika iz cijeloga svijeta, što pruža jedinstvenu priliku da im predstavimo bogatstvo hrvatske kulture, povijesti i tradicije, ne bi li na osobit i autentičan način doživjeli našu zemlju.

Proširena muzejska zona Hrvatskog povijesnog muzeja
u zagrebačkoj zračnoj luci privlači putnike svih generacija

Među najstarijim zastavama
u Europi

Napominjući kako je riječ o jedinstvenom konceptu koji je ujedno dio međunarodne kulturne mreže, Matea Brstilo Rešetar izrazila je zahvalu Ministarstvu kulture i medija koje podupire suradnju zagrebačke zračne luke na projektima promocije hrvatske kulturne baštine. Kako je istaknula, riječ je o „povijesti jednog od najprepoznatljivijih nacionalnih simbola“, stoga vodeći posjetitelje kroz priču o hrvatskoj zastavi i grbu odgovaramo na pitanja kako to da je upravo naša zastava među najstarijima u Europi te demistificiramo kontekst nastanka njezina današnjeg izgleda, kao i to što točno predstavljaju povijesni grbovi izloženi u njezinoj kruni. „Ona simbolizira identitete, povijest i tradiciju države te zajedništvo i ponos njezinih građana. Posebno valja istaknuti da je Republika Hrvatska među rijetkim zemljama koja ima sačuvanu preteču nacionalne zastave – Jelačićevu zastavu, stoga nam je ban Jelačić danas također u fokusu izložbe“, kazala je, podsjetivši kako se upravo zahvaljujući banovoj oporuci njegova zastava i danas čuva u Hrvatskom povijesnom muzeju. „Iako novi sadržaj polazi od nacionalnog simbola, progovara o univerzalnom osjećaju pripadnosti, a zračna luka, kao mjesto polazaka i povrataka daje toj priči posebno značenje“, zaključila je Matea Brstilo Rešetar, posebno zahvalivši autorici izložbe Jeleni Roboz te autorici likovnog postava Nikolini Jelavić Mitrović. Jelena Roboz pojasnila je kako je hrvatska zastava svjedok najvažnijih povijesnih i osobnih trenutaka te je upravo zato njezinu priču željela donijeti jednostavno, jasno i interaktivno, približavajući je podjednako djeci, domaćim posjetiteljima i putnicima koji Hrvatsku upoznaju prvi put.

Uime ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek, na plodonosnoj je suradnji Međunarodne zračne luke Zagreb i Hrvatskog povijesnog muzeja čestitala Anuška Deranja Crnokić, istaknuvši kako je „Muzejska zona zanimljiv i kreativan muzeološki koncept, jedinstven na ovom području, koji uz razne muzeološke alate približava kulturni sadržaj široj publici s ciljem njezine edukacije i razvoja, što je posebno važno u trenutku kad velik broj muzeja u gradu Zagrebu i okolici prolazi kroz proces obnove“. Govoreći o obnovi više od 500 zgrada kulturnih dobara na području osam županija pogođenih potresima, poručila je kako će radovi obnove na većini muzeja uskoro biti završeni. „Veselimo se njihovu otvaranju i novim muzejskim postavima, pogotovo Hrvatskog povijesnog muzeja u dvjema palačama na Gornjem gradu“, kazala je.

Predstavljanje je uveličala scenska točka oživljenog bana Jelačića koji je posjetiteljima predstavio zastavu, dok su se za glazbeni dio programa pobrinuli sopranistica Nela Katalenić Klinar i pijanist Franjo Klinar skladbama Blagoja Berse, Josipa Hatzea, Dore Pejačević te Ivana pl. Zajca. Ovaj postav dodatno oplemenjuje zemljovid svijeta na kojemu je riječ „domovina“ ispisana na brojnim jezicima i koji posjetitelje poziva da označe mjesto koje smatraju domom, čime izložba nadrasta svoj umjetnički i edukativni karakter te postaje simboličko mjesto potrage za pripadnošću, ali i njegova pronalaska za sve one koji svakodnevno prolaze kroz prostor zračne
luke.